Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Odsjek za prirodne znanosti

Održani skup o izviđaštvu

                                            

Osječko-baranjska    županija          

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku

 

IZVIĐAČKI KLUB JAVOR

 

                      

OSVRT NA ODRŽANI STRUČNI SKUP O IZVIĐAŠTVU

Izviđaštvo u funkciji  neformalnoga obrazovanja djece i mladih 

i kao školski partner u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva

U organizaciji Izviđačkog kluba Javor iz Osijeka, te suorganizaciji Osječko baranjske županije i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, dana 30.9.2016. održan je po prvi puta STRUČNI SKUP O IZVIĐAŠTVU.

 

Na skup su bili pozvani: ravnatelji, pedagozi, profesori, učitelji osnovnih i srednjih škola OBŽ, studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku, članovi Savjeta Mladih OBŽ i Grada Osijeka, članovi Mladeži Gradskog društva Crveni križ, izviđački volonteri i predstavnici lokalnih vlasti.

 

Osnovni je cilj stručnog skupa bio podizanje svijesti o mogućnostima koje nudi izviđaštvo u odgoju i obrazovanju djece i mladih te razvoj navika neformalnoga i cjeloživotnog obrazovanja.

 

U ime Osječko baranjske županije Skupu prisustvovao je izaslanik Župana g. Ivica Završki, a u ime Grada Osijeka g. Davor Brust, voditelj Odsjeka za prosvjetu, tehničku kulturu, djecu i mladež.

 

Uvodna riječ

Izviđaštvo ili skautizam je najveća svjetska organizacija za djecu i mlade. Izviđaštvo putem verificiranih programa, izviđačkih / skautskih metoda i oblika aktivno sudjeluje u njihovom rastu, razvoju, odgoju i obrazovanju. Mali osvrt na riječ skautizam. Riječ „scout“ znači izviđač na hrvatskom jeziku, pa tako možemo danas vidjeti i čuti da u Hrvatskoj postoje i izviđači tj. izviđaštvo i skauti tj. skautizam. U suštini to je jedno te isto. Mi ćemo dalje koristi hrvatsku riječ – IZVIĐAŠTVO.

 

Koljevka izviđaštva je Velika Britanija u kojoj osnivač izviđaštva Sir. Robert Baden Powel davne 1907. pokreće izviđaštvo. Budući da je izviđaštvo vrlo dobro odgovaralo na potrebe mladih ljudi, ubrzo se počeo širiti po Europi i svijetu. Tako se već tijekom 1913. osnivaju po školama u Hrvatskoj izviđačke družbe, a 1919. u Osijeku. Pravi procvat izviđaštva u Hrvatskoj događa se nakon osnivanja Saveza izviđača Hrvatske početkom 50 tih godina prošlog stoljeća. Zbog svoje popularnosti među mladim ljudima, Saveza izviđača Hrvatske u 1980-im broji oko 40.000 članova. Danas je Savez izviđača Hrvatske moderna i suvremena nepolitička i nevladina udruga za djecu i mlade, koja okuplja 60-ak lokalnih izviđačkih udruga, no brojnost izviđača je 10 puta manja u odnosu na 1980- te. Razni su razlozi zbog kojih izviđaštvo ne okuplja veći broj članstva, samo o njima bi se mogao napraviti jedan stručni skup.

 

Mišljene organizatora je da je jedan od ključnih razloga nedovoljnog broja djece i mladih koji su direktno uključeni u članstvo izviđačkih udruga nedovoljna spoznaja ključnih čimbenika (škola, roditelja, predstavnika lokalnih i državnih vlasti) o tome ŠTO IZVIĐAŠTVO NUDI djeci i mladima ali i obiteljima i opće društvenoj zajednici. Stoga smo pozvali navedene sudionike u želji da im približimo izviđaštvo i ponudimo programe u kojima će djeca i mladi korisno, zabavno i edukativno provoditi svoje slobodno vrijeme a istovremeno će putem igre, druženja, putovanja i ostvarivanjem izviđačkih zadataka /izazova razvijati svoje sposobnosti i kompetencije te stjecati znanja za život.

 

Izviđači i škola

partneri u ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja djece i mladih

 

O povezanosti izviđaštva i škole u prvom izlaganju govorili su: izv. prof. dr. sc. Irella Bogut, prodekanica za znanost Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i mr. sc. Željko Popović, prof. visoke škole, Odsjeka za prirodne znanosti.

Dr.sc. Irella Bogut započela je s usporedbom svrhe izviđačkog pokreta i svrhe odgoja i obrazovanja:

 

„Svrha je izviđačkog pokreta

pridonositi razvoju djece i mladih u postizanju njihovih punih tjelesnih, umnih, osjećajnih, društvenih i duhovnih potencijala kao pojedinaca, kao odgovornih građana i kao članova njihove lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice.“

Postavila je pitanje prisutnim studentima: Koja je svrha odgoja i obrazovanja djece u školama? Točan odgovor je bio ISTA, što su studenti i potvrdili.

U svom izlaganju posebno je pokazala potrebu za uskom suradnjom izviđaštva i škola, ali i potrebu edukacije studenata o izviđačkim programima. Osvrnula se na dvije akademske godine kada je na Fakultetu bilo moguće izabrati izborni kolegij „Izviđači i škola“. Predstavila je literaturu za navedeni izborni kolegij, kao i ukupni program kolegija. U završnom je dijelu svog izlaganja izrazila želju da se izborni kolegiji „Izviđači i škola“ ponovno ponudi studentima.

Mr. sc. Željko Popović je u svom izlaganju pokazao kako izgleda praktična primjena suradnje izviđača u terenskoj nastavi za studente. Primjenjujući izviđačke metode i materijal/opremu na izvedbi terenske nastave uz sudjelovanje izviđačkih voditelja / volontera terenskoj nastavi daje se dodatni benefit i studenti stječu važna iskustva. Posebno je naglasio da bi bilo dobro da svi srodni fakulteti u Hrvatskoj u provođenju terenske nastave surađuju s izviđačkim udrugama.

Život u skladu s prirodom

zdravstveni odgoj na izviđački način

 Dr. sc. Senka Blažetić, viša asistentica Odjela za biologiju prikazala je poveznicu izviđačkog programa s programom zdravstvenog odgoja djece i mladih. Analizirajući svaki modul zdravstvenog odgoja dala je poveznicu s izviđačkim programom. Živjeti zdravo – izviđač živi u skladu s prirodom, izviđač vodi brigu o svom tijelu/ Prevencija nasilničkog ponašanja – u izviđačima nema podjele, svi smo isti, prijatelji, međusobno se poštujemo i pomažemo / Prevencija ovisnosti - izviđač se kloni štetnih navika / Spolna – rodna ravnopravnost – izviđači žive i rade zajedno bez obzira na rod, spol uz ravnopravne mogućnosti i poštivanje različitosti. Naglasila je kako su programi gotovo identični i da bi bilo dobro ponuditi školama provedbu zdravstvenog odgoja putem suradnje s izviđačkim udrugama. Izlaganje je zaključila prijedlogom da se pripremi projekt (fakulteti i izviđači) te eksperimentalno ponudi školama provođenje zdravstvenog programa izviđačkim metodama i programima.

Razvoj kulturno-umjetničkoga amaterizma izviđačkim programom

Izviđačke kulturno zabavne aktivnosti

 Prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije u Osijeku izlaganje je započela sjećanjem na dane koje je provela kao izviđačka članica, a kasnije i kao izviđački voditelj. Naglasila je kako se samo čini da se putem izviđaštva „ne uči ništa“ i da se samo „igra i zabavlja“, a u stvari svaka aktivnost na izviđačima uči djecu i mlade, potiče ih na savladavanje znanja i vještina te putem izviđačkog programa stječu znanja za život. Kako je u mladosti na izviđačima bila zadužena za kulturno zabavne aktivnosti a danas je dekanica Umjetničke akademije u Osijeku govorila je o razvoju kulturno umjetničkog izražaja djece i mladih u izviđaštvu. Naglasila je da je osnovna metoda u ovom području bila improvizacija s kojom su djeca i mladi izvršavali zadatke glume, plesa, pjesme, crtanja, plesanja, sviranja i inih drugih aktivnosti. Izvršavajući svoje izviđačke zadatke manje je bilo važno zna li izviđač dobro pjevati, plesati, glumiti ….već je važno bilo stjecanje samopouzdanja, sigurnosti u sebe, osjećaja „da ja to mogu, jer ja to želim“. Danas kad radi s mladim ljudima na fakultetu može primijetiti kod mladih one koji koriste improvizaciju koju su stekli aktivnim sudjelovanjem u izviđačkom kulturno zabavnom programu. U završnom dijelu izlaganja pozdravila je ideju o Stručnom skupu o izviđaštvu i nastavku promocije izviđačkog programa, no naglasila je da bi isti trebao biti u prirodi – pravom izviđačkom okruženju.

 

Izviđaštvo i slobodno vrijeme mladih

neformalno obrazovanje izviđačkim programom

 

Ozana Vignjević, prof. povijesti, Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića u Osijeku, započela je izlaganje u duhu svoje profesije te je upoznala sudionike s povijesti nastanka izviđaštva. Kako je kao studentica bila izviđački volonter, a danas je profesor povijesti navela je nekoliko osobnih primjera koliko joj izviđaštvo pomaže u provedbi nastave. Nastoji uvijek koristiti izviđačke metode u realizaciji nastavnog programa jer na taj način stječe veće povjerenje učenika i postiže bolje rezultate. Nadalje je u svom izlaganju govorila o izviđačkom pokretu kao odgoju za život, pokretu za mlade ali i izazovu za odrasle te o pozitivnom poticanju, tjelesnom, psihičkom i socijalnom razvoju. Naglasila je da izviđačke aktivnosti i pokret u cjelini treba promatrati kao sastavnicu slobodnog vremena djece i mladih. Kako se pojam slobodnog vremena različito definira i doživljava, u svom izlaganju navela je citat: „Kako god ga definirali, slobodno vrijeme, važno je osvijestiti važnost kreativnog, aktivnog, smislenog i strukturiranog provođenja slobodnog vremena…“ iz knjige „Slobodno vrijeme mladih - prostor kreativnog djelovanja“, autora doc. dr. sc. Vesnice Mlinarević i Vesne Gajger. Naglasila je da cjelokupna aktivnost slobodnog vremena treba biti usmjerena prema „organiziranom slobodnom vremenu“. Izviđaštvo ima svoj program, ciljeve, zadatke koje ostvaruju raznim sadržajima i oblicima rada. Izviđaštvo nudi kreativno, organizirano, zabavno, edukativno slobodno vrijeme među vršnjacima u prirodi tijekom kojeg djeca i mladi imaju zdrav način života i usvajaju pozitivne društvene osobine. Tijekom izlaganja ponosno je stavila svoju izviđačku maramu jer JEDNOM IZVIĐAČ – UVIJEK IZVIĐAČ, a izlaganje završila izviđačkom pjesmom.

 Volonterizam na izviđački način

stvaranje mogućnosti za cjeloživotno obrazovanje izviđačkih voditelja

 

Mr. sc. Jadranka Kokolari, predsjednica IK Javor Osijek za završno izlaganje pripremila je temu o volontiranju u izviđačkim udrugama. Na početku izlaganja govorila je o pojmu volontiranja te o zakonskoj regulativi. Naglasila se da volontiranje u izviđaštvu postoji više od 100 godina i da izviđačke programe i aktivnosti provode volonteri. Izviđaštvo potiče volonterizam pa tako već s 15 godina izviđački članovi mogu postati mladi izviđački voditelji/volonteri. U izviđaštvu postoji sustavna i kontinuirana edukacija izviđačkih volontera. Izviđački volonteri osim što volontiraju u izviđačkim udrugama, pomažu i pružaju usluge volontiranja pri raznim humanitarnim, radnim i drugim aktivnostima za opću dobrobit društva. Nadalje je navela široka aspekt mogućnosti volontiranja u izviđaštvu. Zbog bogatog i raznovrsnog programa i raznih oblika rada svaka osoba koja želi može dio svog vremena uložiti u izviđaštvo i na taj način razvijati svoja znanja i sposobnosti ali i stjecati nove kompetencije i znanja. Izlaganje je nastavila naglašavajući vrijednosti koje svaki čovjek dobije ukoliko se odluči volontirati u izviđaštvu, npr: postajemo bolja osoba, organiziraniji, uporniji, povećavamo i razvijamo vlastite sposobnosti… Svako uloženo vrijeme u volontiranje višestruko se vraća u obliku razvoja osobnosti. Izlaganje je završila pričom o svom izviđačkom volontiranju, iskustvu koje je stekla u izviđaštvu te o tome kako joj izviđaštvo pomaže u savladavanju poslovnih i obiteljskih obveza i zadataka. Na kraju je rekla: IZVIĐAŠTVO JE NAČIN ŽIVOTA koji osigurava sretno djetinjstvo i mladost, uspješnu i blagorodnu zrelost te starost s puno lijepih uspomena.

 SUDIONICI

Na poziv organizatora odazvalo se više od 50 sudionika. U strukturi sudionika 11% bilo je predstavnika škola, 22% predstavnika udruga mladih, 7% predstavnika lokalne uprave, 13% izviđačkih volontera te 48% studenata. Kako je osnovni cilj bio prikazati „Izviđaštvo u funkciji neformalnoga obrazovanja djece i mladih i kao školski partner u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva“ organizatori bi bili zadovoljniji da se na poziv odazvalo više predstavnika osnovnih i srednjih škola. Teme i predavanja su bila usmjerena k cilju poticanja suradnje sa školama i širenju izviđaštva u našoj Županiji.

 

Na kraju Stručnog skupa sudionici su popunili evaluacijski listić. Slijedi evaluacija Skupa:

Navedene kategorije ocijenili su od 1 do 5:

 

1

Ocijenite ukupnu organizaciju Skupa o izviđaštvu

4,9

2

Ocijenite teme

4,8

3

Ocijenite izlaganje predavača

4,8

4

Ocijenite prostor

4,5

5

Ocijenite prijem

4,9

6

PROSJEČNA OCJENA SKUPA

4,8

 

Na navedena pitanja sudionici su odgovarali sa DA ili NE:

 

RB

PITANJE

DA

NE

1

Smatrate li potrebitim održavanje stručnih skupova o izviđaštvu?

91,3

8,7

2

Jeste li imali suradnju s izviđačkim udrugama?

43,5

56,5

3

Jeste li zainteresirani biti izviđački volonter?

45,7

54,3

4

Jeste li bili/ili jeste li još izviđač?

17,4

82,6

5

Želite li izviđaštvo u vašoj školi/sredini?

95,7

4,4

 

Neke sugestije, primjedbe  i prijedlozi sudionika:

  • Organizacija, prezentacija rad izviđaštva po gradskim četvrtima i mjesnim odborima grada Osijeka
  • Mislim da je volontiranje odlična prilika za stjecanje novih znanja, vještima i prijateljstava. Obožavam provoditi vrijeme u prirodi i predavači na ovome skupu su me potaknuli da barem jednom sudjelujem na nekom izviđačkom kampu.
  • Lijepo je biti izviđač. Svakako ću sa svojim učenicima promovirati i prakticirati izviđaštvo!                  
  • Skup je bio lijepo organiziran, s dovoljnim pauzama da se naša koncentracija drži
  • Nastaviti uporno dalje s još više intenziteta, imate zeleno svjetlo
  • Bilo bi bolje da je skup održan u prirodi
  • Možda bi bilo bolje da skupovi budu namijenjeni djeci i da se održavaju po svim osnovnim školama, kako bi se što više djeca upoznala s izviđačima i priključili. U mojoj  OŠ nije bilo govora o izviđačima tako da sam upoznata s izviđačima tek na fakultetu zahvaljujući prof. Popoviću.                                                  
  • Smatram da bi bilo dobro ovakve skupove prilagoditi i provoditi u školama, u razredu te približiti izviđaštvo djeci, odnosno učenicima, jer smatram da nemaju prilike upoznati se s izviđaštvom kao takvim (prvenstveno u manjim gradovima i mjestima)
  • Pisati stručne tekstove o izviđaštvu u časopisima koji se dijele po školama                                        

O PREDAVAČIMA

izv. prof. dr. sc. Irella Bogut

Irella Bogut diplomirala je 1996. na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, na smjeru biologija i kemija, magistrirala je 2000., a doktorirala 2005. na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru biologija i ekologija. Izvanredna je profesorica iz interdisciplinarnoga područja prirodnih (biologija) i društvenih znanosti (pedagogija) te prodekanica za znanost od 2010. do danas na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti (do 2013. Učiteljski fakultet u Osijeku) Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Bila je nositeljica kolegija Izviđači i škola tijekom tri akademske godine na Učiteljskom fakultetu u Osijeku. Studenti imaju mogućnost svake akademske godine u okviru redovitih i izbornih kolegija prirodoslovne skupine predmeta upoznati  rad izviđačkih udruga grada Osijeka i uključiti se u zajedničke programe i projekte.

mr. sc. Željko Popović

Željko Popović profesor je visoke škole zaposlen na Odsjeku za prirodne znanosti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Biolog je koji predaje prirodoslovnu skupinu predmeta, voli prirodu i rad sa studentima. Njeguje dugogodišnju suradnju Fakulteta i izviđačkih udruga grada Osijeka.

dr. sc. Senka Blažetić

Senka Blažetić  diplomirala je 2008. na Odjelu biologije i kemije na Sveučilištu J.J.Strossmayer u Osijeku,  stekavši zvanje profesora biologije i kemije. Od 2008.  do sada zaposlena je na Odjelu za biologiju u Osijeku na zavodu za biokemiju i ekofiziologiju biljaka, trenutno kao viši asistent. Doktorat znanosti stječe 2016. Do sada je objavila 7 znanstvenih radova (CC) i 1 stručni rad. Na različitim skupovima sudjelovala je s 28 sažetaka. Članica je Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju i Hrvatskog društva za neurozna. Izviđaštvom se aktivno bavila od  2006. do 2012. Sada pomaže i podupire izviđaštvo.

Ozana Vignjević, prof.

Ozana Vignjević diplomirala je 2006. na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje stječe zvanje profesora povijesti i hrvatskoga jezika i književnosti. Godine 2007. kratko je radila kao odgojiteljica u Domu za odgoj djece i mladeži u Osijeku, a iste godine u svibnju počinje raditi u Javnoj ustanovi Park prirode Kopački rit kao turistički vodič. Od rujna 2007. zaposlenica je osječke Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića, gdje predaje povijest.  Članicom Izviđačkoga kluba Javor postaje 2001., gdje postaje izviđačka voditeljica  i aktivno volontira punih 10 godina. Akademske godine 2007./08., te 2008./09. bila je predavačica i suradnica na kolegiju Izviđaštvo i škola na tadašnjem Učiteljskom fakultetu u Osijeku. U ožujku 2013. osniva Udrugu za oboljele od Crohnove bolesti i ulceroznoga kolitisa – ColonOs i postaje njezinom predsjednicom. Aktivno sudjeluje u humanitarnim i volonterskim aktivnostima.

prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić

Helena Sablić Tomić diplomirala  je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine magistrirala je s temom "Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa Quorum", a 2001. obranila disertaciju naslovljenu "Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze". Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku kao redovita profesorica predaje kolegije iz područja  književnosti. Dekanica je Umjetničke akademije u Osijeku od 2006. godine. Članicom izviđačke udruge postaje 1982., gdje nakon nekoliko godina postaje izviđačkom voditeljicom – volonterski. Rado sudjeluje u aktivnostima koje potiču razvoj izviđaštva.

mr. sc. Jadranka Kokolari

Jadranka Kokolari zaposlena je u Tvornici šećera Osijek kao voditeljica kontrolinga. Završila je poslijediplomski studij Upravljanje poduzećem – management u Osijeku na Ekonomskom fakultetu. Dodatno se obrazovala na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Članica izviđačke udruge postala je 1976.  i već  s 18 godina postaje izviđačka volonterka. U veljači 2001. na njezinu inicijativu osniva se Izviđački klub Javor Dopredsjednica je Gradske lige protiv raka Osijek, gdje je aktivno uključena u niz humanitarnih aktivnosti. Vijećnica je u Gradskoj četvrti Donji grad. Dobitnica je Pečata grada Osijeka za društvenu djelatnost i poticanje volonterizma.

 ZAHVALA

Zahvaljujemo svakom sudioniku Stručnog skupa o izviđaštvu na vremenu koje je odvojio za prezentaciju izviđaštva. Zahvaljujemo nadalje svakoj pozvanoj školi/osobi koja je htjela doći na Skup, ali zbog raznih obveza nije mogla. Ponajviše zahvaljujemo predavačima na skupu kao i volonterima koji su  pomogli  u pripremi i realizaciji Skupa.

Kao organizatori Skupa zahvaljujemo suorganizatorima Osječkoj baranjskoj županiji i Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku. Zajedničkim snagama napravili smo iskorak u prezentaciji izviđaštva. 

 

UMJESTO KRAJA

Pozivamo  roditelje, škole, predstavnike lokalne uprave i samouprave na udruživanje u stvaranja

IZVIĐAŠTVA PO MJERI SVAKOG NAŠEG DJETETA I MLADOG ČOVJEKA!

Vjerujemo da možemo zajedno djelovati  u svrhu postizanja boljega društvenog statusa izviđaštva u našoj društvenoj  zajednici. Možemo, želimo i hoćemo stvarati uvijete za život u kojem će nam djeca i mladi imati sretno, zabavno i edukativno djetinjstvo, izazovnu i kreativnu mladost koja će osigurati buduće naraštaje uspješnih ljudi u našoj zajednici.

 

 

RADUJEMO SE BUDUĆIM STRUČNOM SKUPOVIMA NA TEMU IZVIĐAŠTVA!

 

S poštovanjem, uz izviđački pozdrav!

Predsjednica IK Javor

mr.sc. Jadranka Kokolari

O stručnome skupu izvijestili su i mediji:

 

http://www.glas-slavonije.hr/313475/3/Poticaj-jacanju-izvidjastva-u-gradu

  

Fotografije sa skupa: