Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Općenito - Obrazovanje za interkulturalizam

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti prepoznao je važnost obrazovanja za interkulturalizam te svakih pet godina organizira konferencije pod nazivom „Obrazovanje za interkulturalizam“ kako bi svi sudionici stjecali nove spoznaje o interkulturalizmu te jačali vlastite interkulturalne kompetencije.

Suvremeni interkulturalizam, kao moderna i aktualna tema u znanstvenoj i javnoj odgojnoj i obrazovnoj politici javlja se u 20. stoljeću u SAD-u kao izraz pragmatičnoga interesa za međunarodno približavanje većinskih i manjinskih etničkih skupina. Obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jačati poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim skupinama te podupirati djelatnost Ujedinjenih naroda na održanju mira.

Pedagogija kao znanstvena disciplina ima važnu ulogu u razvoju interkulturalnog društva. Ona ne može preuzeti potpunu odgovornost za suzbijanje rasizma i promicanja interkulturalnih kompetencija, ali je važna u olakšavanju razvoja učeničkih interkulturalnih kompetencija, vještina, stavova, vrijednosti i znanja. Obrazovanje usmjereno samo na jednu kulturu današnjim je učenicima sve nepoželjnije i nepoznatije.

Važno je da preobrazba odgojno-obrazovnog sustava, osim niza demokratsko pluralnih zahtjeva, poklanja mnogo veću pozornost upravo kulturalnoj osjetljivosti koja će zadovoljavati odgojne potrebe svakog pojedinca, a kao odgojni efekt, kod mladih, razvijati poštovanje, uvažavanje i pozitivan stav prema drugačijima, odgoju za različitost. Neposredne implikacije novih pristupa u pedagogiji očituju se i na provedbenoj razini, nacionalnom kurikulumu i implementaciji u (školskoj) praksi: poticanje timskog rada u nastavi (kooperativni pristup), usvajanje europskih vrijednosti, odgoj za solidarnost, osnaživanje osobnosti i samopouzdanja učenika, razvijanje motivacije za učenje (promjene u načinu rada), (su)konstrukciji školskog kurikuluma, a prema interkulturalnoj školskoj zajednici.

Potreba za promjenama tradicionalne škole proizlazi iz stvaranja nove paradigme: prema gledanju na život i svijet iz više smjerova i filozofskih pogleda, gdje se mijenja i pedagoški način mišljenja kao i ustroj škole od (pre)naglašenog spoznajnog (kognitivnog), prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji, stjecanju kompetencija, suradničkom učenju i solidarnosti.

Škola kroz interkulturalni kurikulum može bitno utjecati na formiranje interkulturalnih stavova i pripremanja učenika za međusobne i ravnopravne odnose. Stoga je neupitna važnost neizravnog utjecaja skrivenog kurikuluma koji se ogleda u organizaciji, socijalnoj strukturi učenika, kulturi škole, odnosima učitelja i učenika, načinu izvođenja nastave, izvannastavnim aktivnostima učenika.

Upravo susreti istraživača i učitelja iz različitih sredina i zemalja i na ovim konferencijama iz područja interkulturalizma omogućuju razmjenu odgojno-obrazovnih iskustava u učenju i razumijevanju interkulturalnih odnosa u raznim zemljama te imaju značajnu, ne samo informativnu, već i pedagošku vrijednost.

Uredništvo