Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Radovi

Znanstveni radovi

  1. Vesna Bedeković - Interkulturalni pristup odgoju i obrazovanju pripadnika romske manjine
  2. Christiane Seehausen - Dijalog – sredstvo za prevladavanje segregacije
  3. Josip Ivanović - Mogućnosti poboljšanja položaja Roma u odgoju i obrazovanju
  4. Antun Šundalić - Obrazovanje za dijalog i suživot u različitosti
  5. Vesnica Mlinarević i Maja Brust Nemet - Mogućnosti razvijanja kompetencija učitelja za rad s romskom djecom
  6. Željko Boneta, Melita Pergar, Željka Ivković - Roditelji i djeca Romi o obrazovanju – sociološka analiza „Moraju završiti školu jer pravila se i kod nas mijenjaju jako.“
  7. Maja Brust Nemet, Duško Kostić - Povezanost tradicije romskih obitelji s uključivanjem u život i rad odgojno-obrazovnih ustanova
  8. Vesnica Mlinarević, Ana Kurtović, Nikolina Svalina - Stavovi učitelja o Romima u odgoju i obrazovanju
  9. Svjetlana Marić, Željko Popović, Irella Bogut - Začarani krug romskog obrazovnog napretka
  10. Klara BilićMeštrić - Bajaški jezik i identitet – komodifikacijske i objektifikacijske prakse u obrazovanju
  11. Ivana Šustek - Analiza stavova učitelja i njihov utjecaj na interkulturalni odgoj i obrazovanje
  12. Lidija Bakota, Anđelka Peko, Rahaela Varga - Udžbenik kao izvor poučavanja i učenja različitosti
  13. Hrvoje Volner - Genocid nad Romima, prilog nastavi građanskog odgoja
  14. Željko Rački, Ranka Jindra, Matea Mikulić, Marija Sablić - Obogaćenje stručne prakse studenata kroz volonterski rad u odgojno-obrazovnom sustavu
  15. Amir Begić - Romska glazba u nastavi glazbene umjetnosti
  16. Jasna Šulentić Begić - Interkulturalni odgoj i nastava glazbe u prva četiri razreda osnovne škole

 

Stručni radovi

  1. Melita Lesić - Primjer iz prakse – provođenje pilot projekta obrazovanja Roma u Osnovnoj školi „Dr. Franjo Tuđman“
  2. Vladimir Popović - Au, što je škola zgodna
  3. Dajana Babli - Važnost poludnevnog boravka u odgoju i obrazovanju Roma
  4. Sanja Nuhanović - Skupno muziciranje kao sredstvo integracije učenika romske nacionalne manjine
  5. Ana Popović - Glazba kao sredstvo obrazovanja romske djece

INTERKULTURALNI PRISTUP ODGOJU I OBRAZOVANJU PRIPADNIKA ROMSKE MANJINE

Vesna Bedeković, vesna.bedekovic@vsmti.hr
Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

Sažetak: Interkulturalizam, kao suvremeni koncept otvoren za stalna propitivanja i prilagodbe, svoju primjenu temelji na provedbi interkulturalnih načela i promicanju vrijednosti interkulturalizma u različitim područjima ljudskih djelatnosti, među kojima odgoj i obrazovanje imaju značajno mjesto. Škola, odnosno odgoj i obrazovanje, postaju interkulturalni medij u funkciji društvene i kulturne promocije većinskog stanovništva i pripadnika manjinskih skupina, pri čemu promišljanje interkulturalizma podrazumijeva otvorenost, razumijevanje i prihvaćanje drugih i drugačijih kultura, svjetonazora i stilova života te promicanje interkulturalne kompetentnosti kao osnove uspostavljanja interkulturalnog dijaloga među pripadnicima različitih kultura. U radu se analizira problematika interkulturalnog pristupa odgoju i obrazovanju pripadnika romske manjine, s naglaskom na promišljanje širokog konteksta interkulturalnosti unutar kojega se definiraju, poštuju i prihvaćaju sve različitosti u najraznovrsnijim pojavnim oblicima koji variraju s obzirom na specifičnosti društvene sredine. Komunikacija s učenicima romske manjine pritom zahtijeva svijest o različitim kulturnim perspektivama i spremnost na uočavanje, prepoznavanje, prihvaćanje i uvažavanje kulturnih različitosti, temeljenu na stečenoj interkulturalnoj kompetentnosti kao osnovnoj pretpostavci uspostavljanja interkulturalnog dijaloga i učinkovite interkulturalne komunikacije među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.

Ključne riječi: pripadnici romske manjine,kulturna različitost,interkulturalni odgoj i obrazovanje, interkulturalna kompetentnost, interkulturalni dijalog

DIJALOG - SREDSTVO ZA PREVLADAVANJE SEGREGACIJE

Christiane Seehausen, christiane@peace.no
Nansen centar za mir i dijalog, Lillehammer

Sažetak: Nansen Centar za mir i dijalog ima dugogodišnje iskustvo u korištenju dijaloga u odvojenim društvima. Mi dijalog shvaćamo kao sastanak između ljudi sa svrhom učenja jedni od drugih. Slušanje, učenje, mijenjanje su elementi dijaloga. Aktivno slušanje, slušanje s punom pozornošću prema govorniku jedan je od glavnih preduvjeta dijaloga. Stvaranje je jednakosti među sudionicima presudno. Jednakost povećava osnaživanje onih koji se osjećaju potlačeno ili inferiorno. To također čini temelj za postavljanje dobrih pitanja. Multikulturno društvo u Norveškoj sastoji se od manjina iz 219 različitih zemalja i čini 13,1% norveškog stanovništva. Ta je raznolikost s jedne strane uzbudljiva, a s druge strane izazov. Zbog kulturnih i vjerskih razlika, predrasude, strah i neizvjesnost procvjetali su i, u jednoj mjeri, doveli do odvojenih životnih područja u nekim gradovima u Norveškoj. U tim je multikulturnim mjestima stupanj interakcije između manjina i većina često vrlo nizak i ograničen. Osim toga, manjine će se često naći u lošijim položajima, što potvrđuje da njihova iskustva nisu jednaka. Kako bi intervenirao u toj negativnoj situaciji i spriječio velike sukobe, Nansen Centar je koristio dijalog kao sredstvo za stvaranje kontakta, uzajamnog razumijevanja te iskustva jednakosti. U radu će se detaljno izložiti proces i rezultati rada s dijalozima u jednoj od više različitih kulturnih općina u Norveškoj.

Ključne riječi: dijalog, manjine, segregacija.

MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA POLOŽAJA ROMA U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Josip Ivanović, josip.ivanovic@magister.uns.ac.rs
Učiteljski fakultet u Subotici

Sažetak: „Riječ napredak neće imati nikakvog smisla sve dok na svijetu bude i jedno nesretno dijete.” U nastojanju oživotvorenja navedene misli Alberta Einsteina, koja označava visoke civilizacijske domete, okolnosti u kojima žive djeca Roma nameću kao imperativ aktivnosti za pronalaženje mogućnosti poboljšanja njihova položaja u odgoju i obrazovanju, kao temeljne pretpostavke i mogućnosti poboljšanja sveukupnog društvenog položaja Roma u srednjoeuropskim zemljama u 21. stoljeću. Cilj ovog istraživanja i rada jest utvrđivanje konkretnih i provodivih mogućnosti poboljšanja položaja djece Roma u odgoju i obrazovanju. Navedeni cilj metodološki će se ostvariti svojevrsnom triangulacijom rezultata suvremenih i recentnih istraživanja koja se bave utvrđivanjem stvarnog stanja i položaja djece Roma u Republici Hrvatskoj, kao i u zemljama okruženja, Mađarskoj i Srbiji. Posebice je značajno koristiti sva pozitivna iskustva u već postignutome na dugom i mukotrpnom putu promicanja jednakih mogućnosti i integracija romske djece i socijalno ugrožene djece u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske. Tema socijalno ugrožene djece sve više jest, a i bit će na žalost još neko vrijeme, zajednički nazivnik i platforma akcija ne samo djece Roma, već i djece većinskog naroda, jer siromaštvo i neimaština nemaju ni rasnog, ni vjerskog pa ni nacionalnog predznaka, već jednako muče sve obitelji i djecu. Temeljno polazište u svim tim nastojanjima čini prilagodba uvjeta, obrazovnih programa i aktivnosti te izgradnja kompetencija putem različitih oblika stručnog usavršavanja ne samo odgojitelja, učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika, već osobito studenata učiteljskih fakulteta za rad u višekulturnoj zajednici, kao i za rad s djecom koja žive u nepovoljnim uvjetima života.

Ključne riječi: integracija, socijalno ugrožena djeca, romska djeca, odgojno-obrazovani sustav

OBRAZOVANJE ZA DIJALOG I SUŽIVOT U RAZLIČITOSTI

Antun Šundalić, antun.sundalic@os.t-com.hr
Ekonomski fakultet u Osijeku

Sažetak:Za potvrdu vlastite egzistencije čovjek je trebao drugog čovjeka. Društva su također svoju egzistencijalnu posebnost potvrđivala u poređenju s drugim društvima. Civilizacijski razvoj to potvrđuje, ali ne uvijek u afirmativnom smislu. Kako među pojedincima, tako i među društvima (društvenim skupinama) odnosi nisu uvijek bili odnosi suradnje. Vrlo su često to bili odnosi dominacije jednih nad drugima. Posebice postaju zabrinjavajući odnosi dominacije s liberalnom idejom i praksom slobodnog tržišta. Poslije kraja države blagostanja (welfare state) globalizacija je donijela stvaranje svjetskog tržišta, a time i svjetskog društva i svjetske kulture. Susretanje različitih kultura postaje stvarnost koja se događa na svim meridijanima. Očuvanje kulturne posebnosti ("čistoće") postaje nemoguća misija. Upoznavanje i prihvaćanje novih, do jučer nepoznatih kultura postaje u drugoj polovici 20. st. zadaća obrazovnog sustava. Obrazovanje za dijalog i toleranciju je pretpostavka borbe protiv etnocentrizma i ksenofobije. To znači da se obrazovanjem pojedince oslobađa pritiska okvira etnosa kojemu pripadaju te se time stvaraju temeljni preduvjeti za suživot različitih kultura, različitih vjera, različitih nacija i rasa. Da bi to bilo, obrazovanje mora biti dostupno svim socijalnim skupinama u svim društvima svijeta. U toj je ulozi obrazovanje put u slobodu koju demokratska društva uzimaju kao svoju ključnu odrednicu.

Ključne riječi: obrazovanje, dijalog, tolerancija, suživot, demokracija

MOGUĆNOSTI RAZVIJANJA KOMPETENCIJA UČITELJA ZA RAD S ROMSKOM DJECOM

Vesnica Mlinarević, vmlinarevic@foozos.hr
Maja Brust Nemet, mbrust@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku

Sažetak:Osnaživanje kompetencija svih dionika odgojno-obrazovnog procesa, posebice učitelja koji su svakodnevno u izazovima rada u višekulturalnoj zajednici, omogućeno je kroz projekt „Unaprjeđenje položaja djece Roma u odgoju i obrazovanju u Baranji“. Projektom se promiču jednake mogućnosti i integracija romske djece. Jedan od temeljnih ciljeva projekta jest jačanje kompetencija učitelja za rad u višekulturalnoj zajednici i stvaranje interkulturalnog ozračja u školi i razrednom odjelu. Tijekom ostvarivanja projektnih aktivnosti provedeno je kvalitativno i kvantitativno istraživanje koje pokazuje početno stanje i procjenu interkulturalnih kompetencija učitelja nakon projektnih aktivnosti usmjerenih k učiteljima, a koje su uključivale stručno usavršavanje u obliku pedagoških radionica i stručnih seminara. Učitelji u početnoj procjeni ističu probleme u radu s učenicima romske nacionalne manjine, percepciju uloge različitih dionika odgojno-obrazovnog procesa, potrebe za stručnim usavršavanjem i pomagačima u nastavi. Nakon izobrazbe u području romske kulture i načina rada u višekulturalnoj zajednici učitelji svoje interkulturalne kompetencije procjenjuju vrlo visoko te se osjećaju osnaženima za odgojno-obrazovni rad s učenicima romske nacionalne manjine.

Ključne riječi: interkulturalne kompetencije, učitelji, romska nacionalna manjina, višekulturalna zajednica

RODITELJI I DJECA ROMI O OBRAZOVANJU – SOCIOLOŠKA ANALIZA
„Moraju završiti školu jer pravila se i kod nas mijenjaju jako.“


Željko Boneta, zeljko@ufri.hr
Željka Ivković, zivkovic@ufri.hr
Učiteljski fakultet u Rijeci
Melita Pergar
Dječji vrtić „Vrapčić“, Šenkovec

Sažetak:Rad predstavlja rezultate kvalitativnog istraživanja o obrazovanju romske djece provedenog u ljeto 2012. godine u romskom naselju Parag u Međimurju. Provedeno je ukupno 30 intervjua, od čega 15 s roditeljima i 15 s djecom osnovnoškolske dobi. Istraživanje polazi od sociokonstruktivističke paradigme karakteristične za suvremenu sociologiju djetinjstva te je vođeno konceptom „djeteta kao strateškog aktera“. Stoga je osnovno istraživačko pitanje bilo koja značenja sugovornici pridaju obrazovanju i radu u svom životu i životu svoje obitelji, pri čemu su se interpretacije roditelja i djece uzimale kao ravnopravne i jednako važne. Posebno nas je zanimalo kako se te interpretacije uklapaju u okvir teorije Viviane Zelizer o tzv. ekonomski beskorisnom i emocionalno neprocjenjivom djetetu. Naša je pretpostavka bila da će očekivanja prema romskoj djeci od strane njihove obitelji i zajednice još uvijek u tom smislu biti tradicionalnija. Analiza je rezultata donekle potvrdila tu pretpostavku, iako su zamijećeni modernizacijski procesi koji mijenjaju poželjni model djetinjstva, a time i značenja koja se pripisuju obrazovanju i radu te shvaćanja njihove uloge u osobnom, obiteljskom i životu u zajednici.

Ključne riječi: romska obitelj, romska djeca, obrazovanje, kvalitativno istraživanje, sociokonstruktivizam

POVEZANOST TRADICIJE ROMSKIH OBITELJI S UKLJUČIVANJEM U ŽIVOT I RAD
ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA


Maja Brust Nemet, mbrust@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Duško Kostić, dulekostic@yahoo.com
Udruga romskog prijateljstva Luna, Beli Manastir

Sažetak:Uključivanje roditelja u odgoj i obrazovanje djece pozitivno utječe na različite vidove odgoja i obrazovanja. Javna je potpora u društvu poticanje suradnje i partnerstva roditelja i škole kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, no jedino će se izobrazbom nastavnika i roditelja omogućiti cjelovit razvoj djeteta. Potrebna je viša razina uključivanja roditelja Roma te poticanje suradnje državnih institucija, dječjih vrtića i škola. Ne umanjujući važnost sustavnog djelovanja brojnih fenomena vezanih uz Rome kao što su jezik, etnička kultura i umjetnost, socijalni i gospodarski ustroj, marginalizacija i drugo, upravo je socijalna integracija, kao i područje odgoja i obrazovanja, svojevrsna sinteza različitosti polaznica i jedinstvenosti u pristupu. Stoga će se u radu analizirati marginalizacija, diskriminacija i segregacija Roma s posebnim osvrtom na roditelje kao primarne odgojitelje te njihova uključenost u sustav odgoja i obrazovanja. Rezultati kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja tijekom projektnih aktivnosti u okviru projekta Unaprjeđenje polo-žaja djece Roma u odgoju i obrazovanju u Baranji (RO-ufos-luna-MI) među romskim roditeljima u Baranji pokazuju osnaženost roditelja, promjenu stavova roditelja, stjecanje povjerenja i jačanje motivacije za uključenost u odgoj i obrazovanje njihove djece.

Ključne riječi: Romi, djeca, odgoj i obrazovanje, obitelj, tradicija.

STAVOVI UČITELJA O ROMIMA U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Vesnica Mlinarević, vmlinarevic@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Ana Kurtović, akurtovic@ffos.hr
Filozofski fakultet, Osijek
Nikolina Svalina, nsvalina@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Sažetak:Obrazovanje je značajno za slobodu i razvoj pojedinaca i ljudskih grupa uopće i važan limitirajući čimbenik neuključivanja romske populacije u društvene tijekove neke zemlje. Nisku je razinu obrazovanja Roma stoga nužno rješavati od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnog obrazovanja. Nacionalna strategija za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine prepoznaje kako uređenost i prilagođenost obrazovnog sustava te kompetencije učitelja imaju važnu ulogu u obrazovanju Roma. Projekt Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, RO-ufos-luna-MI, financiran sredstvima Europske unije, svojim je aktivnostima poticao socijalizaciju i integraciju romske djece u odgojne i obrazovne programe, a različitim oblicima stručnog usavršavanja doprinosio izgradnji kompetencija odgojitelja, učitelja, ravnatelja, stručnih suradnika te studenata - budućih učitelja - za rad u višekulturnoj zajednici. Odgojitelji i učitelji su važni čimbenici u procesu međusobnog upoznavanja i razumijevanja različitih kultura, njihov osobni, profesionalni i životni stil, doživljaj različitosti kao vrijednosti (sukreiranje kulture škole unutar školskog kurikuluma) i promoviranje jednakih obrazovnih šansi za svu djecu, učenike. Nakon godinu dana provođenja projekta RO-ufos-luna-MI ispitani su stavovi učitelja koji su bili uključeni u projekt prema Romima iz Belog Manastira. Rezultati su pokazali da su stavovi učitelja prema pripadnicima romske nacionalne manjine ukupno pomaknuti prema pozitivnima, a manje pozitivni su u odnosu na životne navike Roma i obogaćivanje kulture u zajedici u kojoj žive. Ispitivanjem vlastitih kompetencija za rad s romskom djecom u razredu, učitelji su uglavnom procjenjivali da je prinos projektnih aktivnosti njihovim kompetencijama umjeren.

Ključne riječi: stavovi učitelja, Romi, odgoj i obrazovanje, kultura škole, interkulturalne kompetencije

ZAČARANI KRUG ROMSKOG OBRAZOVNOG NAPRETKA

Svjetlana Marić, maric.svjetlana@yahoo.com
Medicinski fakultet, Osijek
Željko Popović, popovic@foozos.hr
Irella Bogut, ibogut@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Sažetak:Cilj je ovog rada predstaviti komodifikacijske i objektifikacijske procese romsko-bajaškog jezika i identiteta u obrazovanju. U radu se jezik i identitet analiziraju kao oblici društvene prakse, te se prikazuju procesi gdje se jezik i identitet komodificiraju i objektificiraju u posebnim obrazovnim kontekstima. Kako pokazuje studija slučaja, romski/bajaš-ki jezik i identitet postaju vidljivi, te uvjetno legitimizirani tek kad sam govornik postaje dijelom visokog obrazovanja, dok prethodne kontekste, gdje jezik i identitet ne predstavljaju „robu“, obilježavaju različiti oblici otvorene marginalizacije i diskriminacije. Pitanje koje se postavlja u radu odnosi se na legitimiziranje identiteta i jezika do kojeg dolazi tek u visokom obrazovanju.

Ključne riječi: Bajaški jezik, objektifikacija, komodifikacija, kulturni kapital, marginalizacija.

 

BAJAŠKI JEZIK I IDENTITET – KOMODIFIKACIJSKE I OBJEKTIFIKACIJSKE PRAKSE U OBRAZOVANJU
STUDIJA SLUČAJA

Klara Bilić Meštrić, maric.svjetlana@yahoo.com
Hrvatski studji, Zagreb

Sažetak:Cilj je ovog rada predstaviti komodifikacijske i objektifikacijske procese romsko-bajaškog jezika i identiteta u obrazovanju. U radu se jezik i identitet analiziraju kao oblici društvene prakse, te se prikazuju procesi gdje se jezik i identitet komodificiraju i objektificiraju u posebnim obrazovnim kontekstima. Kako pokazuje studija slučaja, romski/bajaš-ki jezik i identitet postaju vidljivi, te uvjetno legitimizirani tek kad sam govornik postaje dijelom visokog obrazovanja, dok prethodne kontekste, gdje jezik i identitet ne predstavljaju „robu“, obilježavaju različiti oblici otvorene marginalizacije i diskriminacije. Pitanje koje se postavlja u radu odnosi se na legitimiziranje identiteta i jezika do kojeg dolazi tek u visokom obrazovanju.

Ključne riječi: Bajaški jezik, objektifikacija, komodifikacija, kulturni kapital, marginalizacija.

 

ANALIZA STAVOVA UČITELJA I NJIHOV UTJECAJ NA INTERKULTURALNI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Ivana Šustek, ivana.sustek@gmail.com
Poslijediplomantica na sveučilišnom znanstvenom
doktorskom studiju Pedagogija i kultura suvremene škole,
Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak: Interkulturalni odgoj i obrazovanje pretpostavljaju solidarnost, empatiju, poštivanje različitosti, stvaranje pozitivne svijesti i pozitivnih stavova o sebi i drugima, pozitivni i otvoreni dijalog te druge čimbenike koji su neophodno važni za opći razvoj u multikulturnom društvu u kojem se nalazimo. Međutim, današnje društvo nerijetko pruža brojna izražavanja rasizma, stereotipa i općenito negativnih stavova prema vjerski, kulturno, etnički i jezično različitim osobama. Unatočtome, škole, na čelu s učiteljima kao glavnim nositeljima realizacije nastavnog procesa, imaju moralnu i profesionalnu dužnost djelovati preventivno u takvome društvu. Takvo djelovanje znači da svakom učeniku, bez obzira na različitosti, učitelji trebaju pružiti osjećaj humanog okruženja te stvoriti s njim pozitivan i otvoren dijalog. To svakako podrazumijeva njihove pozitivne stavove prema svim učenicima. Obzirom da su stavovi determinante ponašanja, može se tvrditi da utje-ču na uspjeh jednakosti i ravnopravnosti svih učenika. Pozitivni stavovi su preduvjet za stvaranje pozitivnog i otvorenog dijaloga u kojem se vjerski, kulturno, etnički ili pak jezično različiti učenici osjećaju potpuno prihvaćenima i ravnopravno uključenima u odgojno-obrazovni proces. Važno je naglasiti da stavovi učitelja utječu i na oblikovanje stavova kod učenika, pa se često javlja proporcionalan odnos stavova učitelja sa stavovima učenika. U radu se na temelju teorijskih spoznaja nastoji pokazati važnost interkulturalnog odgoja i obrazovanja te s tim u svezi i važnost pozitivnih stavova učitelja prema istome. Također se navodi pregled i analiza relevantnih istraživanja koja su ispitivala stavove učitelja prema interkulturalnom odgoju i obrazovanju učenika, a na osnovi toga nastoji se pokazati koliki je utjecaj stavova učitelja na isto. Očekuje se da će rad imati pozitivne praktične, pedagoške i struč-ne efekte kao doprinos u ovom području, a istovremeno može biti polazište za daljnje spoznaje i istraživanja o interkulturalnom odgoju i obrazovanju.

Ključne riječi: interkulturalni odgoj i obrazovanje, interkulturalni dijalog, stavovi, učitelji, škola.

 

UDŽBENIK KAO IZVOR POUČAVANJA I UČENJA RAZLIČITOSTI

Lidija Bakota, lbakota@foozos.hr
Anđelka Peko, apeko@foozos.hr
Rahaela Varga, rvarga@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Sažetak: Udžbenik u hrvatskim školama predstavlja važan izvor informacija. Nositelj je različitih ne samo obrazovnih veći odgojnih poruka koje mogu utjecati na osobni i socijalni razvoj učenika u procesu razvoja vlastitog identiteta i prihvaćanja različitosti. Istraživanjem se nastojalo utvrditi jesu li postojeći udžbenici izvor poučavanja i učenja različitosti glede prihvaćanja spolnih i rodnih uloga. U radu su se kvantitativno i kvalitativno analizirali udžbenici za predmet Hrvatski jezik namijenjeni učenicima mlađe školske dobi kako bi se dobili odgovori na pitanja: jesu li i koliko sadržaji u analiziranim udžbenicima izravno vezani za rodne uloge; postoji li dominacija određenog spola u udžbeničkimtekstovima i podržavaju li udžbenički tekstovi stereotipne rodne uloge. Zanimalo nas je i kako preko udžbeničkih tekstova dolazi do susreta romske kulture s kulturom većinskoga stanovništva. Rezultati su pokazali kako su sadržaji vezani uz rodnu tematiku prisutni u prosjeku u jednoj petini udžbeničkih tekstova, da su dominantno zastupljeni muški autori udžbeničkih tekstova i muški književni likovi u tim tekstovima. U slučaju načina ponašanja i osobina pojedinih likova uočava se kako su muškim i ženskim najčešće pripisana ponašanja i osobine koje su tipične za njihov spol, ali postoje i odstupanja. Upravo je na tim odstupanjima moguće učenike poučavati prihvaćanju različitosti kada je riječ o rodnim ulogama. Udžbenik, kao važan izvor poučavanja, može pridonijeti boljem poznavanju, razumijevanju i prihvaćanju manjinskih zajednica, uključujući i romsku zajednicu u Hrvatskoj.

Ključne riječi: analiza udžbenika za Hrvatski jezik,spol, rodne uloge, stereotipi, romski učenici

 

GENOCID NAD ROMIMA, PRILOG NASTAVI GRAĐANSKOG ODGOJA

Hrvoje Volner, hvolner@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Sažetak: Izgradnja je snošljivog društva preuzeta kroz prihvaćanje principa koji proizlaze iz ljudskih prava. Pravo mjesto za učenje o konfliktima koji nastaju kroz krivo ili polovično shvaćanje univerzalnih vrijednosti, kroz dovođenje u pitanje opstanka moralnog pojedinca kao pojma, učenje je o genocidu, ali i suočavanje s vlastitom prošlošću. Genocid je nad Romima (i drugim narodima, grupama) pregledan primjer posljedica koje nastaju odstupanjem od minimalnih (a u isto vrijeme i jedino dovoljnih) uvjeta za opstanak demokratskog društva – tolerancije. Rasprava o građanskom odgoju u Hrvatskoj, kao o nastavnom predmetu, utoliko mora pronaći svoje mjesto u nastavnom programu da bi se stvorili preduvjeti za kontakte subjekta prema državi u smislu institucionalnog multikulturalizma.

Ključne riječi: genocid, suočavanje s prošlošću, institucionalni-multikulturalizam, interkulturalnost

 

OBOGAĆENJE STRUČNE PRAKSE STUDENATA KROZ VOLONTERSKI RAD U
ODGOJNO-OBRAZOVNOM SUSTAVU


Željko Rački, zracki@foozos.hr
Ranka Jindra, rjindra@foozos.hr
Matea Mikulić, mmikulic2@foozos.hr
Marija Sablić, msablic@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Sažetak: Cilj je ovoga rada bio ispitati u kakvom su odnosu volonterski rad u odgojno-obrazovnom sustavu i obvezna stručno-pedagoška praksa te ispitati postoje li razlike u crtama ličnosti, generativnom djelovanju, emocionalnoj kompetentnosti i nekim drugim obilježjima ličnosti između volontera i preostalih studenata. Istraživanje se bavi pitanjem komplementarnosti stručno-pedagoške prakse i volonterizma u odgojno-obrazovnom sustavu u funkciji osposobljavanja odgojno-obrazovnih djelatnika i odgoja za aktivno građanstvo. Studenti su Učiteljskoga studija dužni obaviti stručno-pedagošku praksu čiji je cilj omogućiti razvijanje i usvajanje praktičnih aspekata rada u osnovnim školama kroz promatranje rada mentora i osobno iskustvo samostalnoga rada usmjerenog povezivanju teorijskih spoznaja iz relevantnih kolegija s konkretnim primjerima. Studentima su trajno, povrh stručno-pedago-ške prakse, kao građanima otvorene prilike za obogaćeno sudjelovanje u društvenim procesima kroz volonterizam, s naglaskom na volonterizam u odgojno-obrazovnom sustavu za koji su sustav pripremani tijekom studija. Sudionici su ovoga istraživanja bili studenti 3. i 4. godine Učiteljskoga studija u Osijeku (N = 80). Dio je istih studenata dodatno uložio osobno vrijeme, trud, znanja i vještine, tj. volontirao je tijekom godine u različitim područjima društvenoga djelovanja, uključujući i volontiranje na projektu unaprjeđivanja rada s ciljanom skupinom romske djece, osnovnoškolskih obveznika, u prema njima usmjerenim socijalnim i odgojno-obrazovnim aktivnostima u školi. Podatci su prikupljeni kroz anonimno i dobrovoljno sudjelovanje studenata, pomoću upitnika petofaktorskog modela ličnosti, generativnog djelovanja i emocionalne kompetentnosti na svim sudionicima, te potom kroz ciljanu fokus grupu s volonterima na projektu rada s romskom djecom. Rezultati upućuju na prednosti i nedostatke obogaćenja stručne prakse kroz volonterski rad studenata u odgojno-obrazovnom sustavu, uz nalaz specifičnih razlika u ispitanim psihološkim varijablama između volontera i preostalih studenata. Pri interpretaciji nalaza naglasak je stavljen na pitanja otvorenosti i povezanosti studijskoga programa, stručno-pedagoške prakse i volonterizma te sukladnosti uspješnosti u studiju, osobina volontera i osobina kvalitetnih budućih odgojnoobrazovnih djelatnika.

Ključne riječi: stručno-pedagoška praksa, volonterizam, profil volontera, učitelji, gra-đanstvo i prosocijalno ponašanje, motivi za volontiranje

 

ROMSKA GLAZBA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI

Amir Begić, abegic@uaos.hr
Umjetnička akademija u Osijeku

Sažetak: Nastava glazbene umjetnosti u gimnaziji može doprinijeti interkulturalnom odgoju, tj. stjecanju učeničkih interkulturalnih kompetencija, no neizostavan je uvjet interkulturalni pristup nastavi glazbe koji podrazumijeva upoznavanje glazbenih jezika različitih kulturnih tradicija. Upoznajući različite glazbene tradicije, učenici upoznaju različite kulture te će tako steći toleranciju prema kulturnoj različitosti. U okviru je ovoga rada prikazan razvojni put nastanka flamenko glazbe, mađarske romske glazbe i džez-glazbe romskog gitarista Djanga Reinhardta. Navedeni su glazbeni žanrovi nastali iz izvorne romske kulture usvajanjem zatečene narodne glazbe domicilnog stanovništva pojedinih zemalja u koje su se Romi doselili. U pojedinim je državama romska glazba poistovjećena s nacionalnom glazbom (Mađarska, Španjolska, Rumunjska) i time postala svjetski glazbeni fenomen. Osim toga, u okviru su ovoga rada osmišljene i prikazane nastavne jedinice nastave glazbene umjetnosti u hrvatskim gimnazijama tijekom kojih bi se učenici gimnazije upoznali s navedenim trima vrstama romske glazbe. Željelo se pronaći nove mogućnosti kreiranja nastavnih sadržaja koji bi pomogli mladoj populaciji u upoznavanju i razumijevanju drugih kultura i ostvarivanju međusobne uspješne komunikacije. U današnjem suvremenom multikulturalnom društvu postoji velika potreba za stjecanjem interkulturalnih kompetencija jer one omogućuju bolje razumijevanje procesa kulturalne razmjene, interakcije i suživota. Stoga je razvijanje spomenutih učeničkih kompetencija od velikog značaja.

Ključne riječi: romska glazba, interkulturalni odgoj, nastava glazbene umjetnosti, gimnazija

 

INTERKULTURALNI ODGOJ I NASTAVA GLAZBE U PRVA ČETIRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

Jasna Šulentić-Begić, jsulentic@foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Sažetak: U okviru ovoga rada pokušat ćemo utvrditi u kojoj je mjeri nastava glazbene kulture u prva četiri razreda osnovne škole zasnovana na interkulturalizmu te na koji bi se način mogao ostvariti napredak u kreiranju nastavnih sadržaja s obzirom na interkulturalni odgoj. Analiziran je nastavni program glazbene kulture u prva četiri razreda osnovne škole sa svrhom utvrđivanja prisutnosti pjesama namijenjenih pjevanju i skladba namijenjenih slušanju koje su stvaralaštvo drugih naroda. S obzirom na dobivene rezultate možemo zaključiti da je program nastave glazbe, što se tiče predloženih pjesama i što se tiče područja slušanja glazbe, izrazito multikulturan i kao takav pridonosi interkulturalizmu, odnosno možemo otvoreni model koji se provodi u nastavi glazbe okarakterizirati kao interkulturalni kurikulum. Osim analize nastavnog programa prikazane su i nastavne jedinice s ciljem upoznavanja glazbe drugih naroda. Naime, pjevanje pjesama i slušanje skladbi drugih naroda nije samo estetsko-glazbeni doživljaj, nego se tako upoznaje i kultura drugih naroda te se pridonosi interkulturalizmu.

Ključne riječi: interkulturalni odgoj, nastava glazbe, primarno obrazovanje

 

PRIMJER IZ PRAKSE – PROVOĐENJE PILOT PROJEKTA OBRAZOVANJA ROMA U OSNOVNOJ ŠKOLI „DR. FRANJO TUĐMAN“

Melita Lesić, melitalesic@gmail.com
Osnovna škola „Dr. Franjo Tuđman“, Beli Manastir

Sažetak: U sklopu plana Desetljeće za obrazovanje Roma od 2005-2015.u OŠ „Dr Franjo Tuđman“ u Belom Manastiru proveden je pilot projekt Obrazovanja Roma. Cilj je projekta bio da se izjednače obrazovne prilike za romsku djecu, da se postignebolja socijalizacija i integracija romske djece u školski sustav. Projektom jebilo obuhvaćeno 50 učenika nižih razreda i 45 učenika viših razreda. Projekt se provodio u obliku produženog boravka za romsku djecu i djecu iz socijalno ugroženih obitelji za niže razrede te instruktivna nastava iz hrvatskog, engleskog i njemačkog jezika, kemije i matematike. Učenici su imali osiguran topli obrok, izlete i poklone za blagdane. U sklopu projekta je učiteljima omogućena edukacija, a roditeljima romske djece edukacija kroz roditeljske sastanke. Nakon provedenog projekta, bili su vidljivi rezultati u poboljšanom uspjehu učenika, komunikaciji, izostancima i integraciji učenika u redovite razredne odjele. Romska djeca mogu uspješno zavr-šavati školovanje ukoliko su motivirana za aktivno sudjelovanje u obrazovnim aktivnostima, ako im se pruže uvjeti za dobru socijalizaciju i integraciju, osigura pomoću učenju i potiče da završe obrazovanje do granica vlastitih mogućnosti.

Ključne riječi: obrazovanje Roma, projekt, integracija,škola

 

„AU, ŠTO JE ŠKOLA ZGODNA“

Vladimir Popović, vladapopovic66@gmail.com
Škola za osnovno obrazovanje odraslih Sombor

Sažetak: Veliki broj djece napušta školovanje prije završenog osmog razreda osnovne škole, čak 24% upisanih osnovnoškolaca napusti školovanje. Najkritičnije razdoblje za napuštanje školovanja je 5. i 6. razred osnovne škole, dakle, razdoblje puberteta, koje je samo po sebi burno i osjetljivo. Loš socijalni status, teški materijalni uvijeti, nezaposlenost roditelja i opća kriza društvenih vrijednosti dovode do njihovog okretanja ka ulici. Posebno je niska obrazovna razina romske populacije. Pred-školskim je programom obuhvaćeno 56% romske djece, a osnovnu školu završava samo oko 30% romske djece. Prema popisu stanovni-štva 62% romskog stanovništva je sa nezavršenom osnovnom školom, bez škole ili sa manje od četiri razreda osnovne škole 32%, osnovnu je školu završilo 29%, srednju školu 7,8% i više i visoko obrazovanje 0,3%. Niska razina obrazovanja odražava se nepovoljno na socio-profesionalnu strukturu Roma. Edukativne su radionice namijenjene polaznicima, koji su iz bilo kojeg razloga napustili školovanje, s idejom da ih ohrabri i motivira da nastave prekinuto školovanje te steknu temelj za svoje dalje obrazovanje. Nedostatak motiva, jasno definiranih ciljeva, čvrste odluke da se oni i ostvare, su prepreke koje se trebaju ovim radionicama savladati polaznici. Organiziranje radionica su pripremno-motivacijske aktivnosti za ponovni susret sa školom. Cilj je tih radionica okupljanje i uključivanje u obrazovni sustav, te prevladavanje socijalne prepreke i smanjivanja visoke „drop out“ stope.
Organiziranjem radionica i aktivnim sudjelovanjem u njima omogućava polaznicima da:

  • aktivno sudjeluju u rješavanju problema;
  • steknu socijalne veštine;
  • shvate značaj obrazovanja;
  • mijenjaju situacije u vlastitom životu;
  • razviju pozitivan i kreativan odnos prema sebi i drugima;
  • steknu samopouzdanje;
  • steknu afirmativan odnos prema školi i svom daljem obrazovanju.


Metode rada su: mini predavanja; studije slučaja; simulacija; igranje uloga; grupni rad; diskusija; prezentacija; brainstorming; grafička metoda (sheme). Korištenjem ciklusa empirijskog učenja: pripremljenim vježbama inicira se akcija/iskustvo, zatim objave rezultati akcije, obrade rezultati i generalizuju zaključci.

Ključne riječi: motivacija, socijalizacija, afirmacija obrazovanja

 

VAŽNOST POLUDNEVNOG BORAVKA U ODGOJU I OBRAZOVANJU ROMA

Dajana Babli, dajana.babli@gmail.com
Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Belišće

Sažetak: Dječji dom „Klasje“ u Osijeku javna je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivačRepulika Hrvatska. Skrbi o djeci izvan vlastite obitelji kroz stalni, privremeni i tjedni smještaj, te pruža usluge poludnevnog boravka. Opći je cilj tih usluga prevencija i smanjenje institucijskih smještaja u suradnji s centrima za socijalnu skrb kao ravnopravnim partnerima u kreiranju lokalne socijalne politike za skrb o djeci i mladima. Uvođenje poludnevnog boravka na području grada Belog Manastira i Belišća uvjetovano je potrebom socijalne integracije djece romske nacionalne manjine u redovni obrazovni sustav, smanjenjem broja djece koja ne pohađaju školu ili rano napuštaju školu, a sve kao prinos u ostvarenju akcijskog plana Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015. Rad ima cilj prikazati unutrašnju organizaciju i ustroj poludnevnog boravka, participaciju djece u radu, suradnju s roditeljima, školama i centrima za socijalnu skrb te odgojno – obrazovnu dimenziju rada. U radu se koristi kvalitativna analiza sadržaja pedagoške dokumentacije i kvantitativna analiza u području prikaza broja djece i odgojno – obrazovnih djelatnosti. Od svoga osnutka, misija je doma omogućiti uvjete u kojima će sva djeca biti odgajana u poštovanju, vrednovana i zbrinuta na principima jednakosti i demokracije. Za pedagogijsku je znanost od iznimne važnosti cjelokupan pristup djetetu kroz tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj te pomoćdjeci da iskoriste sve svoje mogućnosti kako bi izrasla u zadovoljne i odgovorne građane društva.

Ključne riječi: poludnevni boravak, skrb, analiza pedagoške dokumentacije

 

SKUPNO MUZICIRANJE KAO SREDSTVO INTEGRACIJE UČENIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE

Sanja Nuhanović, sanja.nuhanovic@gmail.com
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Dislocirani studij u Slavonskome Brodu

Sažetak: U okviru Akcijskog plana Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015.“, koji je imao cilj pove-ćanje romske djece oba spola sustavom obveznog osnovnog obrazovanja te uključivanja istih u društveni i javni život svojih sredina. Spremnost su za provedbu projekta iskazale i tri glazbene škole u Slavonskome Brodu, Pitomači i Orehovici. Upisani učenici romske nacionalne manjine (odnosi se na Glazbenu školu Slavonski Brod) uključeni su u integrirane odjele glazbene škole kroz skupnu nastavu solfeggia te individualnu nastavu instrumenta. Zaskupnu nastavu pokazali su slab interes, a prema Planu i programu, njihova integracija, socijalizacija i osjećanje pripadnosti zajednici bili su mogući jedino kroz takav oblik nastave. Interes je za nastavu instrumenta bio izraženiji, ali samo zadovoljstvo muziciranja bilo je narušeno sporijim praćenjem Plana i programa koje je nastalo kao posljedica niskog životnog standarda i nemogućnosti komunikacije nastavnika s obitelji, što bi u ovakvom načinu obrazovanja (koji nije obvezan) bilo i više nego poželjno. Jedino je moguće rješenje, koje se nametalo u tom trenutku, bilo uvođenje skupnog muziciranja (što nikako nije praksa u tako ranoj dobi obrazovanja – 1. i 2. razred osnovne glazbene škole) i oformljivanje ansambla u čijem će radu svi učenici (pripadnici romske nacionalne manjine i oni koji to nisu) ravnopravno sudjelovati. Ansambl harmonika Glazbene škole Slavonski Brod osnovan je 2008. godine (svega godinu dana nakon početka provedbe projekta) i uz ustrajan je rad i odricanje zabilje-žio niz javnih nastupa i priznanja, srušio predrasude i stereotipe, obogatio mlade živote novim prijateljstvima i putovanjima te ispunio osnovni cilj projekta.

Ključne riječi: Romi, integracija, socijalizacija, glazbena škola, skupno muziciranje

 

GLAZBA KAO SREDSTVO OBRAZOVANJA ROMSKE DJECE

Ana Popović, ana.poppy@gmail.com
Glazbena škola u Varaždinu

Sažetak: Značaj je neformalnog obrazovanja postao veoma velik, tako da on ima iznimno važnu ulogu u današnjem vremenu stalnih i brzih promjena u globalnom svijetu življenja i poslovanja. UNESCO-ova definicija neformalnog obrazovanja svodi pojam neformalnog obrazovanja na organiziranu edukativnu djelatnost izvan formalnog sustava koja ima svrhu zadovoljiti potrebe korisnika, ali i ciljeve učenja. Prednosti glazbenog obrazovanja djece nebrojene su: od dokazanih pozitivnih djelovanja na kognitivne funkcije i pamćenje, glazbeno obrazovanje pridonosi i boljoj socijalnoj prilagođenosti. Stoga se glazbeno obrazovanje kao prinos nacionalnom programu za Rome nameće kao logično, a njegovo organiziranje u vidu različitih aktivnosti neformalnog obrazovanja najbolje primjenjivo. Ovaj rad opisuje rad i angažiranje poljske glazbenice romskih korijena Malgorzate Maggie Babiarz – Megitze, njezino uspješno spajanje romskog glazbenog naslijeđa s modernim očekivanjima zapadnjačke glazbe te trud da radionicama za djecu pruži nadu i mogućnost za kvalitetniji život Roma u Poljskoj. U radu je komentiran način njezina rada te moguće primjene kao primjer dobre prakse koji bi se sigurno mogao uspješno primijeniti u romskim zajednicama i u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: neformalno obrazovanje, glazba, romska djeca, socijalna prilagođenost